Nakon što je 18. listopada 2003. godine izvedena spektakularna instalacija kravate oko pulske Arene, Hrvatski sabor proglasio je 2008. godine dan 18. listopada Danom kravate u Republici Hrvatskoj. Od tada se svake godine u Puli, kao i diljem Hrvatske te u raznim dijelovima svijeta, svečano obilježava Dan kravate.
Svjetski Dan Kravate
Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga Academia Cravatica proglašava da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate. Naime, na taj dan izvedena je,2003. godine, spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.
Putem televizijskih postaja, instalacija Kravata oko Arene postala je vrhunski svjetski spektakl, koji je vidjelo više od milijardu ljudi. U drugoj instalaciji, Kravata oko Hrvatske, koja je ovoga ljeta tijekom 60 dana crvenim koncem simbolički zagrlila i povezala Hrvatsku, prikazana je i posviještena ljepota hrvatske kulturne i prirodne baštine, a poruke mira i suživota upućene su i prema susjednim zemljama
U ustanovi Academia Cravatica ocjenjuje se kako bi uvođenje Dana kravate, na hrvatskoj i svjetskoj razini, značilo preokret u prepoznatljivosti i pozitivnoj slici Hrvatske u svijetu. Važnu ulogu u toj promidžbi imala bi hrvatska veleposlanstva i hrvatski klubovi u svijetu. Prijedlog uvođenja nacionalnog Dana kravate uputit će se na raspravu i prihvaćanje Hrvatskom saboru
Prof. Marijan Bušić, pokretač ove inicijative, inače ravnatelj ustanove Academia Cravatica, kaže: „Kravata nije samo znak otmjenosti i kulture odijevanja. Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo, samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja. Ravnotežom između svoje lepršavosti, s jedne strane i čvora, s druge strane, kravata simbolizira civilizacijsku ravnotežu između slobode i odgovornosti. Kravata simbolički poručuje da u komunikaciji budemo više svjesni svog dostojanstva i dostojanstva drugih, da budemo više ljudi, više gospoda, svjesni svoje slobode, ali i svojih odgovornosti. Zbog te goleme simboličke snage, kravata ima epohalnu važnost. Zato je i potrebno uvesti Dan kravate, prigodom kojeg bi se svjetska javnost senzibilizirala za te ključne vrijednosti“, istaknuo je prof. Bušić.
2008. GODINE HRVATSKI SABOR JE DONIO ODLUKU O SLAVLJENJU KRAVATE
Hrvatski sabor je 2008. godine iskazao kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate, koji se obilježava na današnji dan 18. listopada.
Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna. Kravata se smatra izvornim hrvatskim proizvodom, raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.
U svojoj knjizi “La Grande Historie de la Cravate”, francuski pisac Francois Chaille, na sljedeći način govori o kravati:
“… Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj “hrvatski elegantni stil”, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu…
T.H.