Prošlo je 30 godina od razmjene 294 hrvatska logoraša iz logora “Stadion”, nakon više od 8 mjeseci zatočeništva od Armije RBiH. Danas se u Bugojnu odala i poštovanje žrtvi bugojanskih Hrvata, prisjećajući se njihove patnje i bola i tražeći konačno zadovoljenje pravde položeni su vijenci i zapaljene svijeće.
Prošlo je 30 godina od razmjene 294 hrvatska logoraša iz logora “Stadion”, nakon više od 8 mjeseci zatočeništva od Armije RBiH. Danas smo u Bugojnu odali svoje poštovanje žrtvi bugojanskih Hrvata, prisjećajući se njihove patnje i bola i tražeći konačno zadovoljenje pravde. pic.twitter.com/0IbzZiiVHP
— Dragan Čović (@Dragan_Covic) March 19, 2024
![](https://domoljubni.hr/wp-content/uploads/2024/03/foto-facebook.webp?x24307)
Postrojbe Armije BiH iz Bugojna su tijekom rata protjerale 15.000 Hrvata, 311 hrvatskih civila i vojnika je ubijeno, a oko 2000 hrvatskih zatočenika prošlo je torture nekoliko desetaka logora u kojima su okrutno mučeni, ubijani, a oni najistaknutiji odvedeni su u nepoznato. Obilježavanje 30. godišnjice razmjene organizirale su Hrvatska udruga logoraša Bugojna i Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Tridesetu obljetnicu razmjene preživjeli, kao i obitelji nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, dočekuju s novom nadom da će se konačno otkriti lokacije s tijelima 15 nasilno odvedenih logoraša.
“Blagdan sv. Josipa i datum 19. ožujka je, prije svega, dan radosti za hrvatske logoraše iz Bugojna jer smo na taj dan razmijenjeni nakon proživljenih osam mjeseci pakla bugojanskih logora. Moram reći pakla, jer zaista je stravično i strašno bilo ono što smo mi proživjeli, to je teško i opisati. Godinama pokušavamo istaknuti što se dogodilo u Bugojnu i kakva su zapravo stradanja ovdje bila. To je nezamislivo. Kada je Crveni križ tada posjetio bugojanske logore – rekao da takvo nešto nema ni na Manjači. To su rekli pred svima nama i svi smo to čuli”, rekao je svojedobno Miroslav Zelić, bivši logoraš.
Zelić: Civili su ubijeni pa su bili spaljeni i to je skriveno
“Možete onda samo zamisliti kako je bilo… Manjača je u BiH bila simbol za nešto strašno što se događa u logorima, a ako je bugojanski logor bio gori od Manjače, a vjerujte da jest, onda možete zamisliti kakvu su torturu prošli bugojanski logoraši”, rekao je . Iz bugojanskih logora odveden je 21 logoraš, podsjetio je: “Moram reći iz bugojanskih jer su odvođeni s različitih lokacija. Dva posmrtna ostatka pronašli smo prije nekoliko godina na području općine Bugojno, međutim 2020. godine na lokaciji Tvrdulje, odnosno Rostovo smo pronašli četiri posmrtna ostatka a (2021., op.a.) je bio njihov pokop”.
Optužnica podignuta tek nakon 30 godina
Podsjetimo, tijela četvorice od 19 najviših vojnih i političkih dužnosnika Hrvata Bugojna, Ante Markulja, Dragana Miličevića, Frane Jezidžića i Zorana Galića, pronađena su u ljeta 2020. na lokaciji Rostovo nedaleko Bugojna, gdje se u ratu nalazio kamp mudžahedina, boraca iz islamskih zemalja koji su se borili na strani Armije BiH. Oni su najprije bili zarobljeni i držani u logoru stadiona Iskre, što je zabilježio i Crveni križ, nakon čega su netragom nestali.
Njihovi posmrtni ostaci ispraćeni su uz počasti u ožujku 2021. u Bugojnu u prisustvu obitelji, predstavnika stradalničkih udruga i visokih hrvatskih dužnosnika. “Tražimo još 15 njih koji su odvedeni iz logora, ali treba naglasiti da isto tako tražimo i 16 civila koji su stradali tijekom oružanog sukoba, odnosno agresije vojske koja sebe naziva Armijom BiH. Ti civili su ubijeni pa su bili spaljeni i to je skriveno da se ne bi saznalo na koji način su likvidirani jer je i to bilo stravično i i to je zločin, iako nemaju veze s logorima, ali imaju sa stradanjem Hrvata u Bugojnu”, dodao je.
— Ukazivač (@ukazivac) March 24, 2024
Podsjećamo, u prošlu srijedu Suda Bosne i Hercegovine trebalo je početi suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću, koji se terete za zločine nad ratnim zarobljenicima 1993. godine u Bugojnu. Međutim, ono je odgođeno “kako bi se Cikotićeva obrana stigla upoznati s obilnim dokaznim materijalom”.
Također, valja podsjetiti da je Mlaćo optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu zapovjednika Operativne skupine “Zapad” Trećeg korpusa Armije BiH.
Mlaćo i Cikotić koji su optuženi za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima, izjasnili su se prije dvadesetak godina na Sudu BiH u Sarajevu kako se ne osjećaju krivima ni po jednoj točki optužnice.
Prema navodima iz optužnice njih dvojica optuženi su za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika tijekom ratnog sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Bugojna 1993. godine.
Za Mlaću je navedeno kako je zapovjedio ubojstvo zarobljenika hrvatske nacionalnosti i to tako što je osobno sačinio popis onih koji će biti ubijeni. Trojica zarobljenih Hrvata usmrćena su nakon zlostavljanja u improviziranom zatvoru u Bugojnu, dok su ostali odvedeni na obližnju planinu Rostovo i tamo ubijeni, a njihova tijela pokopana na skrivenom mjestu.
Optužnica podignuta tek nakon 30 godina
Nakon rata posmrtni ostaci četvorice ubijenih pronađeni su i ekshumirani, a za tijelima preostalih žrtava još uvijek se traga. Procjenjuje se kako lokalitet Rostova skriva ostatke najmanje još 15 ubijenih Hrvata.
Cikotić, koji je u tom razdoblju bio zapovjednik operativne skupine Armije BiH, optužen je jer je izdao naredbu da se zarobljeni Hrvati izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice gdje su ujedno bili “živi štit”.
Dvojica zarobljenika pritom su ubijena, a više ih je ranjeno. Cikotić je uz to propustio spriječiti zlostavljanje i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a i nije poduzeo mjere kako bi spriječio i kaznio počinitelje.
Trideset godina nakon ubojstava i progona Hrvata Bugojna, Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2023. za te zločine optužilo Mlaću i Cikotića nekadašnjeg časnika Armije BiH Tahira Granića. navodi rtv-hb.
Sud BiH optužnicu protiv Mlaće i Cikotića potvrdio je u siječnju, a odbacio je dio optužnice koji se odnosio na Granića koji je zapovijedao 307. brigadom Armije BiH. Sud je ocijenio kako tužiteljstvo nije prikupilo dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je on naložio odvođenje zarobljenika na prisilni rad.
Dževad Mlaćo je i nakon rata godinama bio na čelu bugojanske općine te je obnašao dužnosti u Stranci demokratske akcije (SDA), dok je Selmo Cikotić kao kadar te stranke bio na pozicijama državnog ministra sigurnosti, a potom i obrane.
Zbog zloporabe položaja i vlasti dok je vodio Ministarstvo obrane Cikotić je prošle godine osuđen na tri godine zatvora.
I.H.
Podignuta optužnica protiv Selme Cikotića i Dževada Mlaće zbog ratnih zločina nad Hrvatima u Bugojnu